Gavez
Symphytum officinale L., Boraginaceae
Sveta Hildegarda od Bingena upozoravala je kako gavez treba koristiti s oprezom: primjenjujemo li ga, izazvat će zacijeljivanje rana, ali će “crvi” ostati u njoj zatvoreni. Vrlo se slikovito izrazila o dvije činjenice: kako ranu treba isprati i drenirati kako ne bi došlo do razvoja infekcije, ali je time naglasila kako gavez toliko brzo djeluje da će rana doista zacijeliti, ali će možda u njoj ostati potencijalni izvor infekcije. U današnjoj medicini ova opaska izgleda nepotrebna, ali nas podsjeća kako su ljudi imali svijest o infekcijama i prije doba moderne mikrobiologije.
Nekoć naširoko poznata ljekovita biljka, čija se mast kod nas proizvodila u farmaceutskoj industriji, polako je potonula u zaborav. To je prava šteta. “Črni korijen”, kako su ga znali nazivati u nekim krajevima zemlje, opisuje što se koristi – korijen. Kada je umrla naša draga teta Slavica Katzler, ostalo je na meni i sestri da detaljno prekopamo stoljeće i pol naše obitelji u isto toliko staroj kući u kojoj smo odrasli. Svašta smo našli, od dionica davno nepostojećih kompanija, preko raznih knjiga zabranjivanih u raznim režimima, pa sve do jedne zanimljive kante koja je mogla oduševiti samo mene. Stara skoro jedno stoljeće, imala je na sebi vrlo uščuvanu naljepnicu na njemačkom i francuskom jeziku. Racine de consoude fraiche, iliti svježi korijen gaveza, nagnao me da otvorim tu konzervu. Osim korijena gaveza, sadržavala je zelenu glinu, eterična ulja ružmarina i prave lavande i imala je namjenu da se koristi kao oblog kod raznih tegoba sa zglobovima i mišićima. Premda sam očekivao da ću naći bijedan suhi ostatak sadržaja, iznenadio me gotovo potpuno svježi miris eteričnih ulja i vrlo jasno vidljivi komadići korijena gaveza u lijepoj pasti od gline. Pitam se pitam, rade li danas takve proizvode koji traju jedno stoljeće?
0 komentari:
Objavi komentar